Nedavno su znanstvenici analizirali podatke s podvodnih sidrišta postavljenih u antarktičkim vodama i po prvi put otkrili novi obrazac migracije antarktičkog krila. Studija je otkrila da se raspon aktivnosti i sezonske migracijske staze ovih malih rakova mijenjaju kako temperatura mora raste. Ovo otkriće izazvalo je značajnu pozornost unutar znanstvene zajednice i predstavlja novi biološki indikator za praćenje globalnog zagrijavanja klime.
Antarktički kril ključna je vrsta u antarktičkom ekosustavu, služeći kao ključni izvor hrane za morski život kao što su kitovi, pingvini i tuljani. Promjene u njihovoj distribuciji i veličini populacije izravno utječu na stabilnost čitavog polarnog hranidbenog lanca. U prošlosti su znanstvenici znali malo o obrascima migracije krila, posebno tijekom hladne, ledom-prekrivene antarktičke zime, kada su podaci iz prve ruke bili praktički nedostupni.
Kako bi riješio taj nedostatak, istraživački tim postavio je više-preciznih podvodnih vezova u vodama oko Antarktičkog poluotoka. Ovi vezovi mogu kontinuirano i stabilno bilježiti podvodnu temperaturu, salinitet, brzinu protoka vode i biološke akustične signale, omogućujući kontinuirano praćenje biološke aktivnosti u vodenom stupcu. Analizirajući podatke o sidrenju u posljednjih pet godina, istraživači su neočekivano otkrili da dubina aktivnosti antarktičkog krila i vrijeme migracije pokazuju jasan trend prema "napredovanju" i "usponu".
Podaci o sidrenju također su otkrili kvantitativnu povezanost između migracije krila i klimatskih čimbenika. Sustav podvodnog privezivanja koji je Kina postavila u Amundsenovom moru pokazao je da za svakih 0,1 stupanj porasta temperature površine mora, početak proljetne migracije krila napreduje za 2,3 dana, dok povećanje stope povlačenja morskog leda od 10 % rezultira dodatnim 47 kilometara migracijske udaljenosti tijekom zime. Ti su podaci uključeni u međunarodne klimatske modele, čineći antarktički kril još jednom važnom klimatskom indikatorskom vrstom nakon polarnih medvjeda i koraljnih grebena.
Što je još važnije, odgovor populacije antarktičkog krila na promjene u temperaturi vode pokazuje određeni stupanj pravilnosti, potencijalno služeći kao "biološki barometar" za trendove globalnog zatopljenja. Kontinuiranim praćenjem promjena u njihovim migracijskim obrascima, nada se da će se moći pružiti dinamičniji podaci za klimatske modele, pomažući znanstvenicima u točnijem predviđanju tempa i utjecaja budućeg globalnog zatopljenja.
Nalazi istraživanja objavljeni su u međunarodnim časopisima, a relevantni podaci bit će dostupni globalnim istraživačkim institucijama za pristup i dijeljenje. Stručnjaci ukazuju da će se u budućnosti satelitsko daljinsko detektiranje i tehnologija automatiziranih podvodnih robota integrirati kako bi se dodatno produbilo praćenje antarktičkih morskih ekosustava. Ove podvodne plutače, koje djeluju kao "morski ekološki stražari," prenosit će-podatke o migraciji krila u stvarnom{2}}vremenu, pružajući ključnu podršku za predviđanje evolucije ekosustava Južnog oceana i pomažući međunarodnoj zajednici u razvoju preciznijih strategija prilagodbe klimi. Ovo inovativno istraživanje, koje kombinira studije biološkog ponašanja s tehnologijom promatranja mora, otvara nove paradigme za istraživanje polarnih klimatskih promjena.
